Arhiva
Zadnji Komentari

Brdo Perun

Povijest

Podstrana je od prastarih vremena bila privlačna za stanovanje pa su na pitomim obroncima Peruna nicale antičke villae rusticae i renesansne ladanjske kuće i palače. Zbog skladne prirodne osebujnosti u ekološki očuvanom okružju Podstrana se potvrđuje kao najpoželjnije mjesto za stanovanje. Ovaj je prostor kamena, mora i sunca, na prisoju starostavne Poljičke republike mijenjao kroz povijest svoj izgled i strukturu naselja i stanovnika, koji su u tragovima prošlosti ostavili zanimljive dokaze svoga trajanja. Kolijevka današnje Podstrane je Stara Podstrana, longitudinalni niz kamenih stoljetnih kuća podno strmih litica Vršine.

Reljef

U reljefu cjelokupnog područja Podstrane bitno se razlikuju tri paralelne morfološke cjeline: 1. vapnenačko bilo, 2. fliška padina i 3. obalska naplavina. Najviši i najistaknutiji položaj ima kamenito vapnenačko bilo brdo Peruna s prosječnom nadmorskom visinom od oko 450 m. Brdo Perun strmo pada oko 100-170 m prema jugozapadu i na pojedinim mjestima završava diluvijalnim siparima („točilima“ ) koji prekrivaju spoj sa susjednom fliškom padinom. Eocenska fliška padina, kao druga morfološka cjelina ima u Podstrani najveću rasprostranjenost. Ona je blago nagnuta (u prosjeku oko 15 0) od siparišta na podnožju vapnenačkog bila do naplavina uz morsku obalu i donji tok rijeke Žrnovnice. Fliške naslage sastoje se pretežno od lapora – tupine, koji je uglavnom prekriven rahlim tlom. Unutar fliških naslaga ima i otpornijih stijena: vapnenaca, pješčenjaka, kreča i slično, koji je u reljefu fliške padine čine istaknutije dijelove, pojedine kamenite brežuljke i grebene. U manje otpornim glinovitim sastojcima fliša najčešće su reljefna udubljenja koja suhodolinama i povremenim potocima raščlanjuju reljef fliške padine.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Tlo i biljni pokrov

Pod utjecajem geološkog sastava, reljefa, klime i vegetacije na području Podstrane, sukladno trima geomorfološkim cjelinama, na svakoj od njih razvili su se i specifični tipovi tla. Vapnenac je podložan kemijskom otapanju pri čemu u pukotinama i šupljinama zaostaju neotopivi mineralni sastojci, tlo crvenica („terra rossa“). Kako je udio mineralne komponente u vapnencima relativno malen, svega 1-3% unatoč trajanju kemijskog rastvaranja od više desetaka tisuća godina u krškim pukotinama i šupljinama nakupilo se relativno malo crvenice. Ona je ipak dala podlogu za širenje vegetacijskog pokrova čijim su se posredovanjem na površini iznad crvenice razvili smeđe tlo i crnica.

U krajoliku strme padine vapnenačkog bila prevladava golet s niskim travama, aromatičnim grmljem i izdvojenim stablima alepskog bora (Pinus halepensis), dok je zaravan na vrhu bila kamenjar s niskim travama i zimzelenim grmljem. Ostaci hrastovih stabala u području stare Podstrane daju osnovu za zaključivanje da su prije naseljavanja ovog područja flišku padinu prekrivale šume hrasta medunca (dub, Querces pubescens). Uz bor, veoma je raspostranjena i samonikla brnistra ( Spartium Junceum).

Brdo Perun – povijest, reljef, tlo i biljni pokrov

Pin It
[ + ]